Dobro došli

na web stranicu

općine kladanj

Infrastrukturni projekti

Razvoj poljoprivrede

Prirodni potencijal

Općinska uprava..

Upravna odgovornost

savremeno poslovanje

e - Uprava

Turistički potencijal

kulturno-istorijsko naslijeđe

Galerija slika

U organizaciji investicijske fondacije IMPAKT u Tuzli je održana konferencija „Pokreni nešto dobro u Tuzlanskom kantonu". U okviru konferencije prezentirani su rezultati i predstavljene podržane poslovne ideje koje su se realizovale u lokalnim sredinama na području Tuzlanskog kantona. Na sajamskom dijelu sudjelovalo je preko 30 podržanih biznisa koji su prezentirali svoje proizvode i usluge, a ujedno su imali priliku i za umrežavanje i razmjenu iskustava. Dodjeljena su i posebna priznanja poduzenticima koji su kroz svoje poslovne modele prepoznale značaj SDG ciljeva.

Opširnije

U organizaciji BZK "Preporod" BiH, Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i BZK „Preporod“ Kladanj , u prostorijama Mješovite srednje škole „Musa Ćazim Ćatić“ Kladanj, održana je izložba pod nazivom Slovom o slovu:Tragovima bosanske pismenosti. Pred velikom broju učenika, profesora i građana prezentirane su informacije o pismima i značaju izučavanja i promocije istog, a posebno među učenicima i mladim. Poslije izložbe upriličena je i posjeta Općini Kladanj jednog od promotora prof.dr. Sanjina Kodrića kojeg je u posjetu primio Općinski načelnik Jusuf Čavkunović.

Opširnije

Prvi Sporazum odnosi se na zajedničko finansiranje javne nabavke za usluge ažuriranja BPIKK promjenama provedenim u važećem katastru i završetak izlaganja podataka izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta na javni uvid za katastarsku općinu Kladanj. Vrijednost projekta je 360 hiljada KM, Federalna uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove finansirat će ga u iznosu od 300 hiljada KM, a Općina Kladanj u iznosu od 60 hiljada KM. Drugi Sporazum je vezan za zajedničko finansiranje javne nabavke izrade i postavljanja tabli sa kućnim brojevima i nazivima ulica sa izradom adresnog registra za dio područja općine Kladanj. Vrijednost ovog projekta, koji će finansirati Općina Kladanj sa 50 % sredstava, iznosi 60 hiljada KM.

Opširnije

U Kladnju je povodom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja 121. brdske brigade Kladanj održana svečana akademija. Program je počeo polaganjem cvijeća na mezar ratnog komandanta rahmetli Sifeta Krekića i na centralnim spomen obilježjima šehidima i poginulim borcima u mjesnim zajednicama. U nastavku programa organizovan je defile veterana boraca armije RBiH i polaganje cvijeća na spomen obilježje šehidima i poginulim borcima ispred zgrade Općine Kladanj.

Opširnije

Na današnji dan kada obilježavamo Međunarodni praznik žena, osjećamo ne obavezu, već iskrenu želju da vam poželimo puno lijepih trenutaka, koji će ovaj dan, ali i sve koji dolaze učiniti posebnim. Zrelost jednog društva i jedne demokratije, mjeri se među ostalim i odnosom prema ženama, a uvjereni smo da je naše društvo dovoljno zrelo da omogući svim ženama istinsku jednakost i ravnopravnost na svim područjima života. U ime Općine Kladanj i Općinskog vijeća ali i u svoje lično ime, svim ženama općine Kladanj, ženama u državi Bosni i Hercegovini i dijaspori, od srca čestitamo 8. mart-Dan žena.

Opširnije

Općinski načelnik&Vijeće

profile img

Nedžad Hodžić

Predsjedavajući Općinskog vijeća

profile img

Meliha Krekić

Sekretar Općinskog vijeća

profile img

Amel Kanić

Zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća

Općina u brojkama

Geografski položaj

Grad Kladanj je smješten u centralnom sjeveroistočnom dijelu BiH, na površiniod oko 4 km2 i čini sastavni dio Tuzlanskog kantona.Nalazi na granici srednje i sjeverne Bosne sa krajnjim koordinatama 44°10' i 44°22' sjeverne geografske širine i 18°32' i 18°50' istočne geografske dužine. Graniči sa pet općina: Živinice sa sjevera, Šekovići sa istoka, Vlasenica sa jugoistoka, Olovo sa jugozapada i Banovići sa sjeverozapada.

Read more 
Površina - 331 km2
Broj stanovnika 12.348
Mjesne zajednice 7
Obrazovnih ustanova 4
    Popis 2013
  • 97,2%
    Bošnjaci - 11.997
  • 0,9%
    Srbi - 107
  • 0,3%
    Hrvati - 33
  • 1,7%
    Ostali - 211
Na obalama rijeka Drinjače i Ujče, ispod obronaka Konjuh planine podignut je jedan od naljepših gradova Tuzlanskog kantona, nekad kasaba u okviru sarajevskog kadiluka, kasnije samostalni kadiluk sa čaršijom, hamamom i lijepom potkupolnom Hadži bali-begovom džamijom, a danas izdvojen bogatstvom svoga kulturno-historijskog naslijeđa, izuzetno očuvanom prirodom, pitkim izvorima i čistim vazduhom, kompleksima četinarskih i listopadnih šuma, naljepša je oaza za putnika namjernika. Najstarije naselje na mjestu današnjeg Kladnja nazvano je po izvoru (kladenac -studenac) hladne vode. Za Kladnjake Studenac ima kultni značaj. Omiljeno je izletište, posebno u ljetnim danima. Na kamenju koje se nalazi uz izvor vidljivi su grubi klesarski radovi za koje nije poznato iz kojeg su vremena. Za općinu Kladanj vezano je vrijedno kulturno historijsko ali i prirodno naslijeđe, među kojim se posebno izdvajaju kulturno historijskih spomenici iz osmanskog i austro-ugraskog perioda.
Grad Kladanj je nastao na ušću rijeke Ujiče u rijeku Drinjaču, kao mala varoš sa nekolicinom stambenih objekata i par trgovačkih objekata u kojima su se mogle kupiti neophodne namjernice za život. To je bilo naselje prije svega šumskih radnika koji su radili na sječi i transportu drveta iz ovog područja. Dolaskom turaka na ove prostore došlo je do izgradnje raznih objekata koji se karakteristični za taj period, kako u Kladnju tako i u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine. Osim Kuršumlije i Đurđi - hanumine česme, koja je nakon rušenja Hadim Ali - pašine džamije, prenesena pred ovu džamiju, drugih značajnih spomenika iz turskog doba nije očuvano, čak ni iz stambenog graditeljstva, a uzroke valja tražiti u velikim požarima koji su uništavali čitave gradske četvrti, jer su bile građene od drveta, a dosta toga je uništeno i u toku proteklih ratova Pored pomenute dvije, u Kladnju je bilo još pet džamija, zatim dva mekteba, tri turbeta (Tel Dedino i Tel Dedinice, Baba Huse i Hase i Avdibegovo). Zatim Medresa, Musala i 10 hanova za koje se pouzdano zna. Neki izvori pominju da je u Kladnju bilo oko 26 hanova. Posljednji han je nastao šezdesetih godina prošlog stoljeća. Austro-Ugarski režim je izmijenio administrativnu i političku sliku koja je bila po uzoru u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izmijenjen je i sudski / zakonodavni sistem, a promjene su se desile i u sferi ekonomskih odnosa. Svrha tih promjena bila je prodor austro-ugarskog kapitala, a naročito u eksploataciji šuma. Znači i tada su prvi činovnici ipak bili oni najprobraniji iz turskog doba, ali je istovremeno otvoren proces doseljavanja časnika, trgovaca, zanatlija i lica slobodne profesije, a naročito iz Ugarske, Austrije i Italije. Umjesto turskih policajaca došli su žandarmi. Prema tome, organizacija je ostala gotovo ista kao ona u osmanskom periodu s tim što je umjesto džemata, nahija i sandžaka došlo do formiranja općina, kotara i okruga. Kladanj postaje važno saobračajno čvorište, a bogatstvo šumom je opredijelilo privrednu aktivnost na ovim prostorima i zanimanje stanovnika.
Grad Kladanj prvi put se pominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika, te kroz cijeli srednji vijek postoji kao urbana sredina. Srednjovjekovno naselje Kladanj se pominje u Dubrovačkim spisima 1431. godine (2. avgusta) kao naselje na putu za Usoru, dok ga fra Marinić u svom putopisu iz 1366. godine spominje kao najveće mjesto u tuzlanskom kraju. U to vrijeme Kladanj je imao oko 950 kuća. Prema turskim izvorima Kladanj se prvi put pominje 1469. godine s trgom "Četvrkovište" na kome se četvrtkom održavao veliki sajam. U okviru Osmanskog carstva Kladanj je spomenut 1557. godine kao kasaba u okviru Sarajevskog kadiluka, da bi nešto kasnije postao samostalan kadiluk, u čiji sastav ulazi i Olovo. U drugoj polovini 16. vijeka, Kladanj se pominje kao čaršija u kojoj ima hamam i lijepa potkupolna Hadži - Balibegova džamija iz 1545. godine, poznatija kao Kuršumlija. Dolazak Austro-Ugarske na ove prostore (1878.godine) je donio mnogo promjena. U to vrijeme, Kladanj postaje kotar u sastavu Tuzlanskog okruga, a danas Tuzlanskog kantona.

Uvod u Kladanj

Kladanj se prvi put se spominje u 12. stoljeću, tačnije 1138. godine, u spisima mađarskog velikana Krisztofa Emerika.

Linkovi

Portal koji se bavi tematikom stipendija

Slušajte uživo Radio Kladanj

Registar redova vožnje

Etički kodeks izabranih zvaničnika Općine Kladanj

Etičkim kodeksom izabranih zvaničnika Općine Kladanj utvrđuju se etička načela i principi ponašanja kojih treba da se pridržavaju izabrani zvaničnici pri obavljanju svojih dužnosti.